Pages
-
-
Dijagnostika i liječenje antrooralne komunikacije
-
Ivana Dropuljić Antrooralna komunikacija je umjetno stvorena komunikacija između usne šupljine i maksilarnog sinusa. To stanje najčešće nastaje nakon vađenja stražnjih zuba. Za njezino nastajanje je važna kombinacija anatomskih odnosa i nepažljiva manipulacija stomatologa. Istraživanje je pokazalo relativno visoku učestalost antrooralne komunikacije tijekom zahvata od 1.82%. Najčešći zub uzročnik je prvi molar. Liječenje antrooralne komunikacije uključuje kirurške postupke i konzervativne...
-
-
Dijagnostika i liječenje najčešćih zloćudnih tumora kože u perioralnoj regiji
-
Marija Kovačević Među najčešće zloćudne tumore kože ubrajaju se bazocelularni i planocelularni karcinomi, a sa stalnim porastom incidencije je i jedan od najzloćudnijih tumora kože, melanom. Dok je bazocelularni karcinom većinom samo lokalno invazivan, planocelularni karcinom i melanom imaju tendenciju stvaranja metastaza. Glavnim uzročnikom smatra se UV zračenje, a zbog izloženosti glave i vrata, 80 do 90% tumora nastaje u ovoj regiji. Porastu broja novootkrivenih slučajeva doprinosi i veća...
-
-
Dijagnostika i liječenje premalignih lezija usne šupljine
-
Hrvoje Ivanković Premaligne lezije usne šupljine promjene su oralne sluznice koje imaju mogućnost zloćudne preobrazbe u oralni karcinom. Uključuju leukoplakiju, eritroplakiju, oralni lichen planus i aktinički cheilitis. Leukoplakija je naziv za bijelu promjenu na oralnoj sluznici koju nije moguće svrstati među druge oralne promjene i koja se ne može ukloniti struganjem. Razlikuju se nekoliko oblika kao što su homogena, nehomogena i vlasasta leukoplakija. Poseban je oblik kandidijalna leukoplakija...
-
-
Dijagnostika i liječenje tumora epifarinksa
-
Maja Krpan Velik broj različitih tumora može proizaći iz nazofarinksa. Juvenilni
angiofibrom je rijedak tumor, ali je najčešća benigna neoplazma nazofarinksa.
JNA je spororastući vaskularni tumor i najčešće pogađa mlađe muškarce između
10. i 25. godine života.
Najčešći simptomi uključuju začepljenost nosa (najčešće unilateralno), iscjedak
iz nosa i gubitak sluha.
Liječi se kirurški endoskopskim putem.
NPC je najčešći zloćudni tumor u epifarinksu. Uzrokovan je...
-
-
Dijagnostika karcinoma usne šupljine
-
Lovro Holjevac Karcinom usne šupljine globalni je zdravstveni problem s petogodišnjim preživljenjem od oko 50%. Glavni uzročni čimbenici u nastajanju su alkohol i duhan. Godišnje se otkrije oko 300 000 slučajeva karcinoma usne šupljine (muškarci : žene = 2 : 1), a najčešća pojavnost je u Indiji (77 000 oboljelih), Sjedinjenim Američkim Državama (26 000 oboljelih), Kini (21 000 oboljelih),
Pakistanu (13 000 oboljelih) i Bangladešu (10 000 oboljelih). Učestalost karcinoma usne šupljine...
-
-
Dijagnostika oseoartritisa temporomandibularnog zgloba
-
Ema Vrbanović Osteoartritis i osteoartroza ubrajaju se u degenerativne promjene TMZ-a. Promjene u TMZ-u mogu potaknuti različiti sistemni i lokalni čimbenici. Funkcija TMZ-a ostat će uredna dokle god nije ugrožen adaptivni kapacitet zgloba. Ako zglob nije u mogućnosti kompenzirati promjene, dolazi do pojave simptoma kao što su bol i/ili ograničenja u opsegu kretnji. Etiologija i patogeneza do danas nisu u potpunosti razjašnjene, a kao jedan od mogućih uzroka navodi se povećano opterećenje...
-
-
Dijagnostički i terapijski pristup dobroćudnim tumorima žlijezda slinovnica
-
Nives Tea Lovrić U usnoj šupljini nalaze se tri para velikih žlijezda slinovnica: parotidna,
submandibularna i sublingvalna te velik broj manjih žlijezdi, smještenih u
submukozi usne šupljine i ždrijela.
Većina svih tumora žlijezda slinovnica nastaje u parotidi i većina ih je benigna,
a sama žlijezda je važna zbog povezanosti s facijalnim živcem, što utječe na liječenje
i kvalitetu života.
Najčešći benigni tumor je pleomorfni adenom (miješani tumor) koji se
ponajprije pojavljuje...
-
-
Dijagnostički, pripremni i rekonstruktivni postupci u fiksnoprotetskoj terapiji pacijenata s bruksizmom
-
Natko Klancir Bruksizam se smatra oblikom parafunkcije stomatognatnog sustava kod koje dolazi do ponavljajuće aktivnosti žvačnih mišića. Očituje se kao stiskanje ili škripanje zubima koje kao posljedicu ima oštećenje i patološko trošenje zuba, temporomandibularne poremećaje te oštećenje parodonta. Etiologija bruksizma nije sa sigurnošću utvrđena, no danas se smatra da su primarni uzroci bruksizma stres i emocionalni faktori. Dijagnostika se temelji na kvalitetnoj anamnezi, kliničkom...
-
-
Dijagnoza i liječenje oroantralne komunikacije
-
Dora Šimunić Oroantralna komunikacija umjetno je stvorena veza maksilarnog sinusa i usne šupljine koja
može nastati kao posljedica ekstrakcije gornjih premolara i molara. Ako se ne liječi, može se
razviti u oroantralnu fistulu ili kronični maksilarni sinusitis. Zato je važno dobro poznavati
metode dijagnostike i pravovremenog liječenja kako bi se preduhitrile moguće komplikacije.
Postoje određeni predisponirajući faktori za nastanak oroantralne komunikacije poput
pneumatiziranih...
-
-
Dijagnoza i čimbenici rizika periimplantatnih bolesti
-
Vedran Đerke Implantološka terapija smatra se suvremenim i učinkovitim rješenjem prilikom nedostataka jednog ili više zuba. Sve češća upotreba implantata u svakodnevnoj praksi dovodi do određenoga postotka komplikacija, odnosno razvoja bolesti koje zahvaćaju sluznicu i/ili kost uz implantat. Klasifikacija periimplantatnih bolesti sve do 2017. godine nije bila jasno određena pa je često nastajao neporazum oko definiranja stupnja zavaćenosti i proširenosti bolesti tkiva oko implantata....
-
-
Direktne restauracije prednjih zuba
-
Edina Memiši Svrha ovog rada je prikazati na kliničkom slučaju izradu direktnih restauracija na zubima u prednjoj regiji. Pacijent muškog spola u dobi od 25 godina dolazi na Zavod za endodonciju i restaurativnu dentalnu medicinu Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zbog traumatske ozljede uslijed pada i nekomplicirane frakture na gornjim desnim sjekutićima. S obzirom na to da se ne radi o opsežnom gubitku tvrdog zubnog tkiva, kao odgovarajuća terapija odabrana je direktna restauracija...
-
-
Direktni oralni antikoagulansi u stomatološkoj praksi
-
Jurica Nekić Direktni oralni antikoagulantni lijekovi relativno su novi lijekovi na tržištu. Indicirani su za
liječenje i prevenciju nekih kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti. Na tržištu su
trenutno dostupna 4 DOAK-a, a to su: dabigatran (Pradaxa®), rivaroksaban (Xarelto®),
apiksaban (Eliquis®) i edoksaban (Lixiana®). Dabigatran je direktni blokator trombina, a
rivaroksaban, apiksaban i edoksaban direktni su blokatori FXa. U ovom trenutku ne postoje
specifični testovi za...
Pages