Utjecaj probiotika na salivarnu mikrofloru u djece

diplomski rad

• Naslov (engleski): Effects of probiotics on salivary microflora in children
• Autor: Klara Bošnjak
• Mentor: Kristina Goršeta (mentor)
• Član povjerenstva: Kristina Goršeta (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Martina Majstorović (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Domagoj Glavina (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Stomatološki fakultet; (Zavod za dječju i preventivnu stomatologiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-09-09, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Dentalna medicina; Dječja i preventivna dentalna medicina

Sažetak

Probiotici ili bakterije povoljne za zdravlje tek su nedavno pronašle primjenu u dentalnoj i
oralnoj medicini nakon više godina uspješnoga korištenja probiotikom, prvenstveno u liječenju
gastrointestinalnih poremećaja. Koncept terapije probioticima i korištenje mikroorganizmima
povoljnima za zdravlje u liječenju bolesti te kao potpora funkcije imuniteta uveden je početkom
dvadesetoga stoljeća. Kasnije je koncept doveo do razvoja moderne mliječne industrije te su
danas većina probiotskih sojeva laktobacili ili bifidobakterije koje se koriste u fermentiranomu
mlijeku.
Mehanizam djelovanja probiotika uglavnom je nepoznat, ali vjerojatno u svemu ključnu ulogu
igra interakcija među različitim vrstama mikroorganizama, zajedno s imunostimulacijskim
učincima. Unos probiotskih bakterija u usnu šupljinu zahtijeva utvrđivanje njihove sigurnosti.
Budući da je proizvodnja kiselina iz šećera štetna za zube, važno je ne koristiti sojeve koji imaju
visoki fermentacijski kapacitet. Neka od prvih istraživanja dokazala su kako probiotici možda
mogu kontrolirati dentalni karijes u djece, s obzirom na njihov inhibitorni učinak na kariogene
mutans streptokoke. Manje dokaza postoji o njihovoj ulozi u parodontim bolestima ili
infekcijama oralnom kandidom. Nadalje, trebao bi se ustanoviti najbolji vehikulum za primjenu
oralnih probiotika. Do sada su se istraživali uglavnom mliječni proizvodi, ali i probiotici u
žvakaćim gumama i pastilama.
Sa stajališta kliničara, još uvijek nema direktnih preporuka u vezi uporabe probiotika. Međutim,
dosadašnji znanstveni dokazi indiciraju kako je primjena terapije probioticima u dentalnoj i
oralnoj medicini u skoroj budućnosti vrlo izvjesna.

Sažetak (engleski)

Probiotics or health-beneficial bacteria have only recently been introduced in dentistry and oral
medicine after years of successful use in mainly gastro-intestinal disorders. The concept of
bacteriotherapy and use of health-beneficial micro-organisms to heal diseases or support
immune function was first introduced in the beginning of the 20th century. Later the concept
lead to the development of modem dairy industry and even today most probiotic strains are
lactobacilli or bifidobacteria used in milk fermentation.
The mechanisms of probiotic action are mainly unknown but the inter-microbial species
interactions are supposed to play a key role in this together with their immuno-stimulatory
effects. The introduction of probiotic bacteria in the mouth calls for ascertainment of their
particular safety. Since acid production from sugar is detrimental to teeth, care must be taken
not to select strains with high fermentation capacity. The first randomized controlled trials have
nevertheless shown that probiotics may control dental caries in children due to their inhibitory
action against cariogenic streptococci. Less evidence exists on their role in periodontal disease
or oral yeast infections. Furthermore the best vehicles for oral probiotic applications need to be
assessed. So far mainly dairy products have been investigated but other means such as
probiotics in chewing gums or lozenges have also been studied.
From the clinical practitioner's point of view direct recommendations for the use of probiotics
cannot yet be given. However, scientific evidence so far indicates that probiotic therapy may
be a reality also in dentistry and oral medicine in the future.

• Ključne riječi: zubna njega za djecu; probiotici; oralno zdravlje
• Ključne riječi (engleski): Dental Care for Children; Probiotics; Oral Health
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:127:208274
• Studijski program: Naziv: Dentalna medicina; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica dentalne medicine (dr.med.dent.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-01-15 12:57:49