| Sažetak | Visokodozažna kemoterapija s autolognom transplantacijom matičnih stanica važan je modalitet liječenja malignih bolesti djece, povezan sa značajnim morbiditetom. Utjecaj stanja uhranjenosti kao čimbenika rizika neželjenih događaja i ishoda transplantacije nije jednoznačan, a učinak promjene nutritivnog stanja tijekom liječenja na preživljenje nije dovoljno ispitan. S ciljem da utvrdimo utjecaj nutritivnog statusa na učestalost komplikacija i preživljenje u autologno transplantirane djece, proveli smo retrospektivno istraživanje na 77 bolesnika liječenih u Klinici za dječje bolesti Zagreb u razdoblju od 2006. do 2017. godine. Najzastupljenji su bili dječaci (54,5 %), medijan dobi 6,0 godina, s dijagnozom neuroblastoma (40,3 %). Izraženo kategorijama indeksa tjelesne mase i serumskih albumina, koji međusobno pozitivno koreliraju (p=0,016), najveći dio djece bio je normalno uhranjen. Najčešće komplikacije bile su teški mukozitis (72,7 %) i hipofosfatemija (31,2 %). Transplantacijom uzrokovana smrtnost iznosila je 1,3 %. Relaps je zabilježen u 42,9 %, a smrtni ishod u 35,1 % ispitanika (medijan praćenja 20, odnosno 27 mjeseci). Pothranjena djeca značajno su sklonija hipokalijemiji (p=0,041) i hipomagnezijemiji (p=0,044), dok je u djece višeg indeksa tjelesne mase dokumentirano značajno manje težeg mukozitisa (p=0,016) i hipofosfatemije (p=0,038). Značajne razlike u pojavnosti drugih neželjenih događaja (vrućica, hepatotoksičnost, nefrotoksičnost, disglikemija) među skupinama različitog nutritivnog statusa nije bilo. Posttransplantacijski gubitak tjelesne mase > 5 % značajno je korelirao s višim stupnjem vrućice (p=0,014), proljeva (p=0,009) i hipokalcemije (p=0,011), bez utjecaja na preživljenje. Iako razlika u ishodu među skupinama nije bila značajna, nazire se trend u kojem pothranjena djeca imaju manju stopu relapsa te bolje preživljenje. |
| Sažetak (engleski) | High-dose chemotherapy with autologous stem cell rescue offers an important treatment modality for childhood malignancies, burdened with substantial morbidity. The exact effect of nutritional status on the frequency of complications and survival in stem cell transplants has not been yet established and research so far has yielded contrary results. In order to determine the impact of the nutritional status on the incidence of adverse events and outcomes in autologous transplants in children, we conducted a retrospective survey on 77 patients treated in the Children’s Hospital Zagreb from 2006 to 2017. The patients were mainly male (54.5 %), median age 6 years, diagnosed with neuroblastoma (40.3 %). In terms of body mass index and albumin, that showed significant positive correlation (p=0.016), most of the participants were well nourished. Prevalent complications were severe mucositis (72.7 %) and hypophosphatemia (31.2 %). Treatment-related mortality was 1.3 %. Relapse and mortality rates were 42.9 % and 35.1 % respectively (median follow-up 20 and 27 months). Underweight children were more prone to hypokalemia (p=0.041) and hypomagnesemia (p=0.044), while in patients with higher body mass index significantly less severe mucositis (p=0.016) and hypophosphatemia (p=0.038) were recorded. No significant difference in prevalence of other adverse events (fever, hepatotoxicity, nephrotoxicity, dysglycemia) among the groups of different nutritional status was documented. Post-transplant weight loss >5 % significantly correlated with high-grade fever (p=0.014), diarrhea (p=0.009) and hypocalcemia (p=0.011). Although the difference in outcomes among the groups was not significant, undernourished children are more likely to survive. |
