Naslov UTJECAJ PUŠENJA NA SUBGINGIVNI MIKROBIOLOŠKI SASTAV U MLADIH LJUDI Naslov (engleski) THE EFFECT OF SMOKING ON THE SUBGINGIVAL MICROBIOTA IN YOUNG ADULTS Autor Krešimir Bašić Mentor Ivana Šutej (mentor)Mentor Zrinka Bošnjak (komentor) Član povjerenstva Darije Plančak (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Alenka Boban-Blagaić (član povjerenstva)Član povjerenstva Vlaho Brailo (član povjerenstva)Član povjerenstva Kristina Peroš (član povjerenstva)Član povjerenstva Hrvoje Brkić (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2017-05-30, Hrvatska Znanstveno / umjetničko BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Univerzalna decimalna klasifikacijaUDC ) 615 - Farmakologija. Terapeutika. Toksikologija Sažetak Poznato je da je pušenje jedan od rizičnih čimbenika za razvoj parodontne bolesti. Dosad nije utvrđena jasna povezanost pušenja cigareta i subgingivnoga mikrobiološkog sastava. Neka istraživanja pokazuju da pušači imaju veći broj vrsta bakterija nego nepušači, dok postoje istraživanja koja nisu pronašla razlike u subgingivnome mikrobiološkom sastavu pušača i nepušača. Cilj je ovoga istraživanja utvrditi povezanost pušenja s mikrobiološkim sastavom subgingivnoga prostora i parodontnim zdravljem kod mladih ljudi bez kliničkih znakova parodontne bolesti s hipotezom da je pušenje povezano s mikrobiološkim subgingivnim sastavom mladih ljudi.
U istraživanju je sudjelovalo 64 parodontološki zdravih ispitanika starih od 25 do 35 godina, 32 u skupini pušača i 32 u skupini nepušača. Ispitanici su ispunili upitnik kojim su prikupljeni podatci o dobi i spolu, pušačkim navikama, oralnohigijenskim navikama te o prehrambenim navikama i konzumaciji alkohola. Svim je ispitanicima napravljen parodontološki pregled i uzeti su uzorci papirnatim štapićima iz sulkusa dva prva molara (16 i 46) za mikrobiološku analizu. Mikrobiološka analiza napravljena je metodom MALDI-TOF masena spektrometrija.
Kod ispitanika je identificirano 63 različitih vrsta bakterija podijeljenih u 5 koljena. Na razini roda najzastupljeniji su bili rodovi Streptococcus, Actinomyces i Veillonela, a na razini vrste S. oralis, S. mitis, A. oris, S. sanguinis i V. parvula. Kod nepušača identificirano je u prosjeku 5 bakterijskih vrsta po ispitaniku, a kod pušača 6 bakterijskih vrsta po ispitaniku. U ukupnoj prevalenciji na razini koljena, iako bez statističke značajnosti, kod pušača je pronađen veći broj bakterija iz koljena Fusobacterium. Nije bilo razlike u broju aerobnih bakterija kod pušača i nepušača, dok je broj anaerobnih bakterija kod pušača bio veći nego kod nepušača, ali ta razlika nije bila statistički značajna. Kod pušača zabilježena je statistički značajno veća prevalencija bakterije A. odontolyticus (p = 0,026), a kod nepušača statistički značajno veća prevalencija bakterije S. sanguinis (p = 0,049).
Pušenje utječe na mikrobiološku floru subgingivnoga prostora parodontološki zdravih mladih ljudi te prouzročuje manji broj zaštitinih bakterija i veći broj patogenih bakterija kod pušača. Kako bi se dodatno pojasnio utjecaj pušenja na subgingivni prostor kod zdravih ljudi, potrebna su dodatna istraživanja na većemu uzorku.
Sažetak (engleski) Smoking is considered a major risk factor for the development and progression of periodontal diseases. The relation of cigarette smoking to the composition of the subgingival microbiota is not clear. Some studies found higher levels of certain species in smokers, while other studies failed to detect differences in the microbiota between subjects with different smoking histories. The aim of this study is to investigate how smoking in young adults without clinical signs of periodontal disease is associated with the prevalence of subgingival bacteria and periodontal health with the hypothesis that smoking increases the prevalence of the bacteria.
Materials and methods
64 periodontally healthy 25 – 35 years old participants were enrolled in this study, 32 in the smokers group and 32 in the non-smokers group. Selection criteria were: age 25 to 35; systemically healthy and periodontally healthy; no periodontal treatment or antimicrobial therapy for at least six months before the examination; at least 20 teeth. Participants filled in a structured questionnaire which recorded their smoking status, general health, socio-economic status and oral health habits. All participants were clinically examined. Four clinical variables were recorded for all participants: aproximal paque index (API), periodontal pocket depth (PPD), bleeding on probing (BoP) and clinical attachment level. The absence of periodontal disease was defined as absence of sites with PPD of >3 mm in any tooth and BoP >0.25. Subgingival plaque samples were collected with sterile paper points from two first molars (16 and 46) for further microbiological analyses. MALDI TOF mass spectrometry was used for bacterial identification.
Results
63 different bacterial species from 5 phyla (Actinobacteria, Proteobacteria, Bacteriodetes, Fusobacteria and Firmicutes) were detected in this study. Species from genera Streptococcus, Actinomyces and Veillonela were dominant in this study. Species S. oralis, S. mitis, A. oris, S. sanguinis and V. Parvula showed the greatest prevalence. In average, non-smokers harbored 5 different species and smokers harbored 6 different species. Smokers showed a higher abundance of Fusobacterium phyla compared to non-smokers. No difference in abundance of
aerobic bacteria was recorded between smokers and non-smokers, but smokers showed a higher abundance of anaerobic bacteria compared to non-smokers. None of these differences were statistically significant. Smokers showed a higher prevalence of A. odontolyticus (p=0.026) which is acting as a bridging species, enabling co-adhesion between early and late (pathogenic) colonizers. Non-smokers showed a higher prevalence of S. sanguinis (p=0.049) which is beneficial, protective bacteria that showed prominent inhibitory effects on A. actinomycetemcomitans colonization.
Conclusion
Smoking affects the subgingival microbiota in periodontally healthy young adults and is responsible for the depletion of beneficial bacteria and the increase in pathogenic bacteria. Further studies with a larger sample are needed to enhance our understanding of the exact effect of smoking on the subgingival microbiota.
Ključne riječi
pušenje
bakterije
subgingivni prostor
oralna mikrobiološka flora
mladi pušači
Ključne riječi (engleski)
smoking
oral microbiota
subgingival microbiota
young smokers
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:127:575202 Studijski program Naziv: Dentalna medicina Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2017-08-25 09:00:23
