| Abstract | Parodontna bolest nastaje kao rezultat međudjelovanja zubnog plaka i čimbenika domaćina. Za nastanak zubnog plaka odgovorni su patogeni mikroorganizmi, a na njih utječe prije svega loša oralna higijena, retentivni čimbenici plaka (retentivna mjesta plaka, kserostomija) te način prehrane (mekana, ljepljiva hrana, ugljikohidrati). Čimbenici rizika mijenjaju reakciju organizma, odnosno odgovor domaćina u slučaju infekcije izazvane bakterijama. Klinička slika, tijek parodontitisa i odgovor na terapiju razlikuju se kod svakog pojedinca upravo zbog različitih čimbenika rizika koji su kod njega prisutni. Genetski određen imunološki status pojedinca, njegova etnička pripadnost, spol i dob nepromjenjivi su, nemodificirajući čimbenici, ali su nam korisni u predviđanju bolesti. S druge strane utjecaj sistemske bolesti na tkiva usne šupljine možemo donekle mijenjati prevencijom ili pravilnim liječenjem te primarne bolesti. U tu skupinu ubrajaju se dijabetes, pretilost i metabolički sindrom, osteoporoza te reumatoidni artritis. Nadalje, loša prehrana s posljedičnim nedostatkom bitnih nutrijenata ili pak prekomjerna prehrana uz nedostatak fizičke aktivnosti također slabe imunitet. Pušenje se danas smatra jednim od vodećih rizičnih čimbenika što se tiče parodontitisa, dok su o učinku alkohola potrebna daljnja istraživanja. I naravno, kao modificirajući čimbenik u posljednje se vrijeme ističe i stres. Stres povećava proinflamatorne tvari te time slabi imunitet, ali isto tako svojim utjecajem na psihu dovodi do nedovoljne opće svijesti o zdravlju, uključujući oralnu higijenu koja je važan čimbenik u razvoju parodontitisa. Međusobna povezanost svih navedenih rizičnih čimbenika potvrđuje da je parodontitis uistinu multifaktorska bolest, a njihovim otkrivanjem postoji mogućnost njezine modulacije i uspješnijeg liječenja. |
| Abstract (english) | Periodontal disease occurs as a result of the interaction of dental plaque and host factors. Pathogenic microorganisms are responsible for the formation of the dental plaque, and they are primarily affected by insufficient oral hygiene, retentive plaque factors (retentive plaque sites, xerostomia) and diet (soft, sticky food, carbohydrates). Risk factors affect the organism’s reaction, i.e. the response of the host in case of bacterial infection. The clinical findings, the course of periodontitis and the response to therapy differ in each individual because of the different risk factors present. The genetically determined immune status of an individual, ethnicity, gender, and age are unchangeable, non-modifying factors, but are useful to us in predicting the disease. On the other hand, the effect of the systemic disease on the tissues of the oral cavity can be affected to some extent by prevention or proper treatment of the primary disease. This group includes diabetes, obesity and metabolic syndrome, osteoporosis and rheumatoid arthritis. Furthermore, poor diet with the consequential lack of essential nutrients or overeating accompanied by the lack of physical activity also weaken the immune system. Smoking is now considered one of the leading risk factors regarding periodontitis, while further research is needed on the effects of alcohol. And of course, stress has also been emphasized as a modifying factor lately. Stress increases proinflammatory substances and thus weakens the immune system, but it also affect the psyche, which leads to insufficient general health awareness, including oral hygiene, which is an important factor in the development of periodontitis. The interconnectedness of all the above risk factors confirms that periodontitis is truly a multifactorial disease, and by catering to as many factors as possible, there is the possibility of its modulation and more successful treatment. |
