| Abstract | The aim of the study was to apply different dental age estimation methods such as the Demirijan's, Williems', Moorree's and Cameriere's method to Kosovar population aged 6-24 years in order to compare the accuracy of these methods, and to correlate chronological age with dental age. Also, the aim was to develop a specific maturity chart and formula to estimate age in a sample of children from Kosovo. The sample of orthopantomographs was selected from 1952 healthy people aged 6 to 24 years old. The radiographs taken from the files of a radiography unit of the University Dentistry Clinical Center of Kosovo in Pristina were retrospectively reviewed. The radiographs from patients who did not have all seven left mandibular teeth, blurry images, were not included in this study. Chronological age has been calculated as the difference between the date when panoramic radiographs were taken and the birth date, with age groups based on one-year increments. Radiographs were collected by one examiner and rated after three months. Dental maturity was calculated using the Demirijan's, Willems' Moorrees' and Cameriere's regression formula.
It has been observed that mineralization was completed after the age of 16 in a large majority of individuals. Intra-class correlation coefficients were 0.858 for intra-rater agreement. For a majority of tested methods, a statistically significant difference was found between chronological age and dental age. In males, the most accurate methods were those using four teeth Dem76IN2. In females, dental age was the most accurate for the Willems method. The mean absolute difference between DA and CA were between 0.74 years for the Willems, 0.77 for Dem73, 0.83 for Cameriere. The results showed that only I3M statistically significantly contributed to discriminating adults and minors. ROC analysis showed that the cut-off value of I3M < 0.08 was the best in discriminating adults and minors.
The mineralization of the mandibular teeth was ahead in females in most stages. The Willems method was the most accurate method for estimating dental age if all seven mandibular teeth were available for analysis. Therefore, these methods were recommended for age estimation of Kosovar children. Also, this research has found the effectiveness of I3M in estimating 18 years of age in Kosovar children and adolescents. |
| Abstract (croatian) | Ciljevi rada: Procjena dentalne dobi se vrši iz raznih razloga u nekoliko kliničkih i znanstvenih disciplina koje uključuju ortodonciju, dječju stomatologiju, forenzičku stomatologiju, arheologiju i paleostomatologiju. Procjena dentalne dobi, danas postaje sve važnija u forenzičnoj stomatologiji budući da postoji sve veći broj ilegalnih imigranata koji putuju bez odgovarajućih dokumenata na temelju kojih ih je moguće identificirati, odnosno pojedinaca s nestalim ili nepreciznim podacima o datumima rođenja. Dentalna dob je pokazatelj biološke zrelosti djece. Određivanje dentalne dobi koje se zasniva na analizi razvoja zuba smatra se preciznijim i korisnijim od ostalih pokazatelja zrelosti, jer je manje uvjetovana prehrambenim čimbenicima i endokrinim statusom. Valjanost različitih metoda procjene dobi može se potvrditi testiranjem istih na različitim populacijskim skupinama. Najbolje metode za procjenu dobi su one koje su testirane na različitim populacijama, one koje su prikladne i lako primjenjive, brze i jeftine, a ne nužno one metode s nižim standardnim odstupanjima.
Cilj je ovog rada bio primijeniti različite metode za određivanje dentalne dobi (metode po Demirjianu, Williemsu, Moorresu, Cameriereu) na uzorku kosovske populacije u dobi od 6 do 24 godine kako bi se usporedila točnost tih metoda i korelirala kronološka dob sa dentalnom dobi, te razvila specifična formula za procjenu dobi u populaciji djece s Kosova.
Materijali i postupci: Istraživanje je napravljeno na 1952 ortopantomograma zdravih osoba u dobi od 6 do 24 godine. Ortopantomogrami pripadaju Zavodu za radiologiju Sveučilišnog stomatološkog bolničkog centra u Prištini na Kosovu i snimljeni su ranije za potrebe drugih dijagnostičkih i terapijskih zahvata koji nisu imali veze s ovim istraživanjem. Za svaki ortopantomogram biio je poznat datum rođenja, spol, datum snimanja i kratka povijest bolesti. U istraživanje nisu bili uključeni ortopantomogrami osoba koje nisu bile zdrave (na temelju povijesti bolesti) i koje nisu imali svih sedam donjih zuba na lijevoj strani. Kronološka je dob (KD) djece izračunata kao razlika između datuma snimanja ortopantomograma i datuma rođenja (zaokruženo na dva decimalna mjesta), s dobnim skupinama na temelju jednogodišnjih prirasta. Dentalna dob (DD) se određivala pomoću metoda i regresijskih formula po Demirjianu, Willemsu, Moorreesu i Cameriereu. Uzorak je podijeljen u dvije dobne skupine, od 6 do 16 i 17 do 24 godine te je bio razvrstan prema spolu.
Rezultati: Za većinu ispitivanih metoda pronađene su statistički značajne razlike između kronološke dobi i dentalne dobi. Kod muških su ispitanika bile najtočnije one metode koje su koristile četiri zuba Dem76IN2, te Dem76PM1. U djevojčica je dentalna dob bila najtočnija kod Willemsove metode, potom za Dem76 i Dem73. Prosječna apsolutna razlika između DD i KD bila je između 0,71 godina za metodu po Willemsu, 0,78 godina za Dem76 u dječaka i 0,72 godine za metode po Dem73 do 0,72 godina, te za metodu po Willemsu u djevojčica. Skup podataka za vježbu je korišten da bi se dobio model logističke regresije, dok je skup podataka za testiranje korišten za proučavanje performanse modela. Indeks zrelosti trećeg kutnjaka (third molar maturity index – I3M) i spol kao neovisna varijabla i dob odrasle osobe (≥ 18 godina) ili dob maloljetnika (< 18 godina) kao zavisna varijabla su korišteni za analizu logističke regresije. Receiver operating curve (ROC) je korištena za određivanje specifične vrijednosti odstupanja I3M-a da bi se predvidjela dob odrasle osobe. Rezultati su pokazali da je samo I3M statistički i značajno doprinijela razlikovanju odraslih od maloljetnih osoba. ROC analiza je pokazala da je vrijednost odstupanja od I3M < 0.08 bila najbolja za razlikovanje odraslih osoba od maloljetnika. Performansa vrijednosti odstupanja I3M-a < 0.08, za razlikovanje odraslih od maloljetnika, je analizirana putem tablica nepredviđenih slučajeva za oba spola. Kod muškaraca, točna klasifikacija (Acc) je bila 0,968 (95% CI, 0,926 do 0,985), osjetljivost (Se) je bila 0,962 (95% CI, 0,925 do 0,978), i specifičnost (Sp) was 0,976 (95% CI, 0,929 do 0,995). Bayes-ov test vjerojatnosti nakon ispitivanja (Bayes PTP) je bio 0,975 (95% CI, 0,905 do 1,00). Kod djevojčica, Acc je bio 0,909 (95% CI, 0,870 to 0,917), Se i Sp su bili 0,826 (95% CI, 0,787 do 0,834) odnosno 0,991 (95% CI, 0,953 do 1,00), dok je Bayes-ov PTP bio 0,989 (95% CI, 0,926 do 1,00).
Zaključak: Kod djevojčica se mineralizacija mandibularnih zuba odvijala ranije u većini faza. Za procjenu dentalne dobi bila je najtočnija metoda po Willemsu ako su svih sedam mandibularnih zuba bili dostupni za analizu. Isto tako, pronađena je slična točnost metoda Dem76PM1 i Dem76IN2. Stoga se njihova upotreba za procjenu dobi može predložiti za procjenu dentalne dobi kosovske djece. Također, ovo je istraživanje utvrdilo učinkovitost I3M u procjeni 18 godina stare kosovske djece i adolescenata. Daljnje bi znanstvene studije trebale ukazivati na korisnost ove metode i specifično odstupanje za različite populacije adolescenata. Ovo istraživanje je pokazalo da metoda po Moorreesu nije prikladna za kosovsku populaciju nakon dobi od 11 godina. |
